DRAGA - PRIMOŠTEN
Hilički poluotok između Grebaštice i Marine, u srednjem vijeku zvan Bosiljina a u novije vrijeme Suha punta, iskonski je kraj u kojem su ljudi živjeli od pretpovijesti do danas. O tome svjedoče...
Krajem 18. stoljeća moj šukundjed Jure došavši iz Bosne počeo je graditi svoje obiteljsko obitavalište, svoje dvore u Dragi na tradicijski način ovog kraja: kamene kućice s kamenim krovovima u krugu, s jednim ulaznim vratima s ulice, u sredini tog kruga je dvor, obiteljski dnevni boravak sa kamenim stolom u sredini, nad stolom loza ( brunac) koji je u ljetnim vrućinama ukućanima
pružao hlad. Tu je i gusterna s vodom kišnicom, neophodna u domaćinstvu i za pojenje domaćih životinja; kad bi u sušnim ljetnim danima nestalo vode u gusterni, Jurlinovi bi se uputili po vodu na lokvu Bojanu...
Hilički poluotok između Grebaštice i Marine, u srednjem vijeku zvan Bosiljina a u novije vrijeme Suha punta, iskonski je kraj u kojem su ljudi živjeli od pretpovijesti do danas. O tome svjedoče...
Primoštenska narodna nošnja, muška i ženska, na kojoj se vidi preslik primštenskog proljeća, posebice na ženskoj: bijele peča i opleća s čipkama simboliziraju bijele stijene, crna suknja ili carza...
fax: +385 (0)22 547-106
mob: +385 (0)98 939 1906
\n
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Dvori su sagrađeni tako da su zidani od domaćeg kamena (zidovi, krovovi, dovratnici), okrenuti su suncu, a sa sjeverne strane zaštičeni zidom od hladnog vjetra-bure. Osam kamenih kučica u nizu čine...
Prva župa na Hiličkom poluotoku zvanom Bosiljine bila je u Prhovu, posvečena svetom Jurju. U vrijeme turskih osvajanja koja su došla i do ovih krajeva, gasi se župa u Prhovu a osniva se u na otoku...
Tragediju Jurlinove obitelji u Drugom svjetskom ratu i poraću prikazao je u portretima prirodne veličine kroz 12 portreta akademski slikar Zvonimir Vila.
Jure Perkov Jurlija (1867 – 1942.), Križan Perkov (1915. – 1944.), Martin Perkov (1907. – 1944.), Stipe Perkov ( 1905. – 1946.), Jure Juriša Perkov (1926. – 1912.), Časna s. Filipa (1912. – 1947.) i Stana Perkov ud. Gracin (1920. – 1944.)
VIŠETineja je velika prostorija u kojoj se obitavalo u vrijeme svečanih dana: Božića, Nove Godine, Uskrsa i drugih blagdana. Tinej je posjedovao zidanu peć umjesto komina, imao je sviječu lumacu umjesto uljenice, kredencu umjesto zidne škancije. Za dugim stolom iznad kojeg je stajalo veliko raspelo, Jurlinova obitelj je slavila blagdane i fešte za blagdanskim stolom na kojem su se redala jela: pršut i sir, juha od bravetine ili janjetine, primoštenski gulaš, kiseli kupus u zimsko vrijeme, fritule i vino Babić. Prije svakog obroka obitelj bi se pomolila sječajući se svojih pokojnika i tražeći blagoslov za žive i njihove trude.
Između dva rata Jurlinova tineja je služila i za političke sastanke burnjoprimoštenskog HSS-a. Danas se toj prostoriji, u kojoj se može smjestiti 60 osoba, goste turisti uživajući u primoštenskim jelima i pičima.
Turizam u Primoštenu bilježi svoje početke šezdesetih godina prošlog stoljeća; u Dragi tj. u Jurlinovima dvorima javlja se 1977. god. s prvom grupom studenata koji su došli iz Belgije kao dobrovoljci grdnje župne kuće u Krčulju. Te iste godine dolazi i njemačka umjetnica Edite Maria Heinze s namjerim da u Jurlinovim dvorima, kod don Stipe Perkova, otvori međunarodnu
likovnu koloniju...
U Jurlinovim dvorima nudi se domaća tradicijska hrana koju su spremali i jeli stari Jurlinovi što...
Babić, crno vrhunsko vino, primoštenski brand, jedno je od najpoznatijih vina u Hrvatskoj,...